8. susret guvernera regije: Monetarna politika i financijska stabilnost u doba pandemije COVID-19


vijesti, bloomberg, yahoo, dionice, fondovi, burza, tečaj, dolar, funta, euro

Na 8. susretu guvernera regije u organizaciji poslovnog tjednika Lider, održanom 2. listopada u Rovinju, guverneri središnjih banaka regije te predstavnici banaka i financijskog sektora raspravljali su o monetarnoj politici i financijskoj stabilnosti u doba pandemije COVID-19 te o odgovoru financijskog sektora na krizu. Uvodna izlaganja posvećena naslovnoj temi održali su Robert Holzmann, guverner austrijske središnje banke, a potom, putem videolinka, i Vitas Vasiliauskas, guverner Bank of Lithuania.

Reakcija na krizu uzrokovanu koronavirusom bila je bez presedana i u svom opsegu i u mjerama koje su se primjenjivale, rekao je guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić na panelu "Monetarna politika i financijska stabilnost u doba COVID-19", koji je moderirao Velimir Šonje. Dugo sam godina u centralnom bankarstvu, no razinu problema s kojim smo se susreli u ožujku ne pamtim – i to ponajprije zbog neizvjesnosti, i same epidemije i njezine snage, i lockdowna, a već smo onda znali da će pad BDP-a biti znatan, nastavio je guverner. Našli smo se u situaciji kliješta, ili kako se to često naziva perfect storm – s jedne strane panika na financijskom tržištu, a s druge strane pritisak na konverziju iz kunskih depozita u eurodepozite, od 'običnih' građana do špekulanata. Vrijednost fondova u koje su ulagači ulagali kontinuirano je padala, ulagači su počeli izlaziti iz fondova, a sredstva konvertirati u euro. HNB je morao istodobno osigurati i kunsku likvidnost za stabilizaciju tržišta obveznica i održati stabilnost tečaja – dva cilja koja su u velikoj mjeri direktno suprotstavljena, naglasio je guverner. Situacija koja je započela u ožujku kulminirala je početkom travnja. Pokazalo se sjajnim da imamo visoke međunarodne pričuve – snažno smo intervenirali – prodali samo deviza bankama u vrijednosti od gotovo 6 posto BDP-a, a krenuli smo i u otkup obveznica, državnih vrijednosnih papira, koje smo otkupili u vrijednosti od 5,6 posti BDP-a. Na taj se način s jedne strane stabilizirala vrijednost fondova odnosno državnih obveznica, a s druge strane i situacija za deviznom tržištu, najprije kroz intervencije na deviznom tržištu, a zatim sklapanjem swap linije s ESB-om, koji prije takav dogovor nije sklopio ni s jednom državom izvan mehanizma ERM II, zaključio je guverner.

Na upit moderatora kako to da je Hrvatskoj pri ulasku u ERM II na središnjem paritetu, koji je određen na razini 1 euro = 7,53450 kuna, dopušteno plus/minus petnaest posto odstupanja, a mnoge europske zemlje imale su manji manevarski prostor, guverner Vujčić odgovorio je da su sve zemlje de iure imale isti tretman, ali da smo jasno rekli, i toga su svjesni i u Europskoj središnjoj banci i Europskoj komisiji, da će HNB nastaviti svoju dosadašnju tečajnu politiku.

Hrvatski je guverner na pitanje o dinamici kredita u ovom razdoblju i događa li se 'zombifikacija' poduzeća koja ne bi mogla preživjeti i bez krize uzrokovane pandemijom COVID-19 odgovorio da je dinamika kredita bila očekivana: na početku, u travnju, dogodio se rast kredita poduzećima zbog njihove potrebe da stvore zalihu likvidnosti, dok su krediti sektoru stanovništva pali – osobito gotovinski krediti, čija se stopa rasta prepolovila. Gotovinski krediti ujedno su postali glavni izvor loših plasmana, koji se marginalno povećao od ožujka do lipnja 2020. Rast stambenih kredita u porastu je zbog državnih poticaja (APN). Do zaostajanja prepoznavanja kreditnog rizika došlo je zbog HNB-ovih mjera o klasifikaciji loših kredita, fiskalne pomoći poduzećima i moratorija, no taj bi se trend mogao promijeniti u sljedećim mjesecima. Imamo moratorije koji još uvijek traju, a banke su – što je pozitivno ? već u lipnju počele reklasificirati plasmane. Dio poduzeća koja su uzela moratorije imaju održivo poslovanje, a dio će morati u restrukturiranje. Čini se da se 'zombifikacija' poduzeća događa zbog ekspanzivne monetarne politike, niske kamatne stope, pomoći države i moratorija – neka bi poduzeća bez prisustva nabrojanih elemenata već bila u restrukturiranju, neka će zbog toga uspjeti održati poslovni model. Za ona poduzeća koja nemaju zdravu gospodarsku budućnost bolje je da što prije započnu s restrukturiranjem. Dugoročnija 'zombifikacija' poduzeća dovodi do pada produktivnosti, a time u dugom roku i do pada standarda građana i zato treba imati dobre procedure rješavanja nesolventnosti – stečaja i predstečaja – na čemu bi se u Hrvatskoj trebalo raditi u sljedećih 18 mjeseci.

Na panelu su o iskustvima svojih zemalja uz guvernera Vujčića raspravljali Senad Softić, guverner Centralne banke Bosne i Hercegovine, i Boštjan Vasle, guverner Banke Slovenije.

Nakon izlaganja pod naslovom Kreditiranje poduzeća i uloga garantnih shema u koronakrizi ekonomskog analitičara Velimira Šonje (Arhivanalitika), održan je i panel "Odgovor financijskog sustava na korona krizu", koji je moderirao Milan Deskar Škrbić (HNB), a sudjelovao je i glavni ekonomist Hrvatske narodne banke Vedran Šošić.

Nakon što je u veljači i ožujku ove godine, na samom početku ove krize, kreditiranje poduzeća poraslo iznimno snažno, za gotovo pet posto samo u ta dva mjeseca, rast se kredita zaustavio, odnosno krediti su se u sljedećim mjesecima čak nešto i smanjili, rekao je glavni ekonomist HNB-a. Budući da se zaustavljanje kreditiranja odigralo usporedno sa snažnim i usklađenim stezanjem standarda kreditiranja banaka, postavlja se pitanje dostupnosti kredita gospodarstvu. Smatram da je u ovom trenutku kretanje kredita poduzećima ipak pod većim utjecajem slabe potražnje nego pooštravanja uvjeta bankovnoga kreditiranja, izjavio je Vedran Šošić. Uvođenje fiskalnih potpora i oporavak prihoda pod utjecajem otključavanja ekonomije umanjilo je potražnju za kreditima. Također, likvidnost poduzeća povijesno je visoka, iznos depozita poduzeća gotovo je dostigao iznos kredita uzetih od banaka. Unatoč likvidnosti, poduzeća imaju i visok dug, pa i potreba razduživanja ograničuje potražnju za kreditima. U budućnosti očekujemo snažan oporavak – premda uz znatne negativne rizike – uz veliku asimetriju između pojedinih djelatnosti, pa će sigurno porasti i potražnja za kreditima. U raspravi koja je uslijedila o ulozi jamstvenih shema naglasio je kako ne bi imalo smisla davati jamstva poduzećima za koja je izgledno da neće preživjeti krizu, zaključio je glavni ekonomist HNB-a, Vedran Šošić.

U raspravi su sudjelovali i Zdenko Adrović (Hrvatska udruga banka), Marko Badurina (Hrvatska poštanska banka), Borislav Centner (Erste&Steiermärkische Bank) te Ante Žigman (Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga).


Analize

poslovna vijest, analiza, interview, jutarnji list, večernji list, poslovni dnevnik, bloomberg, bbc, investing, yahoo, burza, fond, tečaj, dionica, obveznica, indeks, nafta, zlato, srebro, nafta, euro, dolar, HNB, Hrvatska narodna banka, HT, ADRS, ZABA, ZB, RIVP, ERNT, INA
Analiza

Tehnologija u financijama donosi velike promjene - I dio

Telefoni su postali produljena svijest uz pomoć koje je čovjek u dodiru sa svim drugim segmentima života. Tako su i tradicionalne face-to-face usluge koje uključuju visoku razinu povjerenja, počele prelaziti u virtualni prostor. Tu se ponajprije misli na liječnike, odvjetnike i bankare, čuvare čovjekovih “tajni”. Od ove tri kategorije – riječ...

Pročitaj...
poslovna vijest, analiza, interview, jutarnji list, večernji list, poslovni dnevnik, bloomberg, bbc, investing, yahoo, burza, fond, tečaj, dionica, obveznica, indeks, nafta, zlato, srebro, nafta, euro, dolar, HNB, Hrvatska narodna banka, HT, ADRS, ZABA, ZB, RIVP, ERNT, INA
Analiza

Nike pozitivno presenetil z visoko spletno prodajo

Ob povečanem številu obolelih v Evropi in ponovnem uvajanju ukrepov za zajezitev okužbe se je povečala zaskrbljenost, da bi se gospodarsko okrevanje lahko upočasnilo. Še vedno velike razlike med ameriško demokratsko in republikansko stranko pa zmanjšujejo verjetnost sprejetja novega fiskalnega paketa pomoči gospodarstvu in...

Pročitaj...
poslovna vijest, analiza, interview, jutarnji list, večernji list, poslovni dnevnik, bloomberg, bbc, investing, yahoo, burza, fond, tečaj, dionica, obveznica, indeks, nafta, zlato, srebro, nafta, euro, dolar, HNB, Hrvatska narodna banka, HT, ADRS, ZABA, ZB, RIVP, ERNT, INA
Analiza

Zanimiva delnica: VF Corporation

VF Corporation (v nadaljevanju VFC) oblikuje, proizvaja in distribuira blagovne znamke oblačil, obutve in dodatkov. Njihov največji segment so oblačila in obutev za športno oz. aktivno preživljanje prostega časa. Njihov portfelj obsega okoli 20 blagovnih znamk. Svoje produkte tržijo prek trgovcev na veliko in drobno, spletne prodaje ter v posebnih trgovinah...

Pročitaj...