O brojnim aktualnim pitanjima iz bankarskoga sektora, a posebno o jedinstvenom registru računa, za portal Klix.ba godvorio je guverner Centralne banke BiH Senad Softić

Koliko je za funkcioniranje bankarskog sustava u BiH, odnosno njegovo unapređenje, bitan Jedinstveni registar računa?

Jedinstveni registar računa koji trenutačno obuhvata račune poslovnih subjekata uspostavl?en je i vodi se od strane Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH) još od 2004. godine, dok se Središnji registar kredita za poslovne subjekte i fizičke osobe vodi od 2006. godine. Jasno je da CBBiH ima kontinuitet u aktivnostima koje su se vodile u pravcu uspostavl?anja i vođenja jedinstvenog registra računa, ukl?učujući i račune fizičkih osoba, za koje je namjera, opredjel?enje i zakonska osnova da budu obuhvaćeni ovim jedinstvenim registrom postojala još od 2004. godine i ista je i danas nesporna.

Registar računa fizičkih osoba na teritoriju BiH je izuzetno važan za učinkovito funkcioniranje kompletnoga bankarskog sektora. Jedinstveni registar ima značajan utjecaj na poslovni ambijent u našoj zemlji kroz strukturiranje pravičnijeg i transparentnijeg društva. Osim što je posebno važan u borbi protiv nezakonitih aktivnosti, jedinstveni registar predstavlja i značajan mehanizam za suzbijanje financiranja terorizma i pranja novca, olakšava identificiranje računa dužnika u poreznom i izvršnom postupku te drugim sudskim postupcima. Za stanovništvo to znači kraći put do ostvarivanja prava u sudskim postupcima kao što su brakorazvodne parnice, naplate alimentacije, izvršni i ostavinski postupci i sl.

Konkretno, za bankarski sektor, registar računa fizičkih osoba bi osigurao učinkovitiji proces naplate potraživanja. To opet ima benefite po građane jer time banke bivaju ohrabrene za više kreditiranja i po povoljnijim uvjetima.

Kakvo je stanje u našoj zemlji o ovom pitanju trenutačno?

Trenutačno, kada ovlaštene institucije traže podatke o računima fizičkih osoba iz bilo kojega razloga, oni se obraćaju na brojne adrese komercijalnih banaka, što iziskuje značajne resurse i duže vremensko razdoblje za ovakve aktivnosti. Spomenuo bih da je registar računa fizičkih osoba, za područje Republike Srpske, uspostavljen posljednjom izmjenom Zakona o unutarnjem platnom prometu iz 2019. godine, pri čemu ovakav registar postoji za područje tog entiteta pod nadležnošću APIF-a. Slično rješenje predviđa i zakonodavni okvir u Federaciji BiH. Međutim, neupitna je potreba, opravdanost i značaj vođenja jedinstvenog registra za područje cijele BiH, što ni na koji način ne predstavlja prijenos nadležnosti s entitetske na državnu razinu.

CBBiH nijednog momenta nije osporavala postojanje ovakvog registra na razini entiteta, kao što je to slučaj i s registrima računa poslovnih subjekata. Međutim, jasno je da jedan entitetski zakon ne može ograničiti niti umanjiti ovlaštenja koja po Zakonu o Centralnoj banci Bosne i Hercegovine ima ova institucija, kada je u pitanju uspostavl?anje i vođenje registara, točnije entitetskim zakonima se ne mogu ograničiti i onemogućiti državni i drugi organi da obavl?aju ili vrše svoje propisane nadležnosti, osobito kada se radi o ovim pitanjima koja su od izuzetnoga značaja za sve sudionike u financijskom sustavu i korisnike ovih podataka.

Korisnici registra su institucije i subjekti za čiji rad je potreban uvid u ovakvu vrstu evidencije. Jedistvena baza podataka o računima fizičkih osoba na području BiH, budući da BiH postoji i posluje kao jedinstven ekonomski i socijalni prostor, će zasigurno olakšati rad sigurnosnih agencija, pravosudnih i poreznih organa. Kroz transparentnost i dostupnost ovih podataka štedimo vrijeme, ljudske resurse i materijalna dobra. Ubrzala bi se prinudna naplata. Također, značaj zaštite povjeritelja kroz pravovremeni odgovor na potraživanja za novčanim sredstvima je višestruk.

Što bi taj novi "institut" donio u naš financijski sustav te gdje bi se osjetila najveća unaprijeđenja?

Nadogradnjom već postojećeg registra, koji trenutačno obuhvata podatke o računima poslovnih subjekata, kao i podatke o kreditima za fizička i pravna osoba, bili bi obuhvaćeni i podaci o računima fizičkih osoba. Ta evidencija obuhvatala bi podatke o fizičkoj osobi i bankama u kojima ta fizička osoba ima otvoren račun. Na taj način zaokružio bi se davno započeti proces uspostave jedinstvenog registra za fizičke osobe i poslovne subjekte i time značajno olakšao rad svim sudionicima u financijskom sektoru. Sužava se prostor za zloupotrebe u okviru financijskog sektora, ubrzavaju se procedure i štede resursi.

Navedena praksa nije izuzetak ni kada su u pitanju zemlje Europske unije, s obzirom da sve međunarodne organizacije koje djeluju u području preveniranja korupcije ili suzbijanja financiranja terorističkih aktivnosti nalažu formiranje ovakvih jedinstvenih registara.

Jedistveni registar računa dio je zahtjeva MMF-a i međunarodnih kreditora, a koliko je bitan uvjet na putu naše zemlje ka EU integracijama?

Europska unija traži da sve zemlje članice uspostave ovakve registre za cijelu zemlju radi unaprijeđenja jedinstvenog ekonomskog prostora i okvira za preveniranje i sprečavanje zlouporaba i nezakonitih radnji u platnom prometu. CBBiH je Ustavom definirana institucija Bosne i Hercegovine, koja ima zakonski cilj da, osim osiguranja stabilnosti valute, potpomogne i održava platne i obračunske sustave u BiH i da provodi radnje u pomaganju borbe protiv pranja novca, pomaže antiterorističke mjere i mjere protiv opstrukcije provođenja Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, koje se odnose na banke.

Gdje se BiH nalazi u odnosu na druge zemlje u procesu transparentnosti bankarskog poslovanja te kako je ova problematika regulirana u Hrvatskoj i Srbiji?

Zemlje u regiji već su uspostavile centralizirane registre bankovnih računa. Jedinstveni registar doprinosi pravičnijem okruženju i jačem financijskom sustavu, tako da nadogradnja Jedinstvenog registra u smislu obuhvatanja registra računa fizičkih osoba, ni na koji način ne može ići na štetu bilo kome u Bosni i Hercegovini, dok je istodobno njena korist višestruka.